Brojni su razlozi za osnivanje grada, ali osnovni je potreba da velik broj ljudi živi na malom prostoru što zahtijeva razvijenu organizaciju života.

Grad ima vodeću ulogu u razvoju zajednica ljudi, jer on udovoljava nizu potreba pojedinca i društva.

Najvažnije funkcije grada su: stanovanje, rekreacija, trgovina - industrija,  saobraćaj i zdravstvena njega.

Po mom skromnom mišljenju, šta grad treba da sadrži ili posjeduje:

e-Uprava strateški je izbor Vlade Estonije i cilj joj je poboljšati konkurentnost zemlje te povećati dobrobit njenih građana. Njihov san je imati što je moguće manju vladu, ali vladu koja je dostupna 24 časa dnevno. Tu su još i digitalni identiteti dostupni svim građanima Estonije, bezbjedna i efikasna razmjena podataka, te visokokvalitetne baze podataka. Zahvaljujući digitalnom potpisivanju dokumenata, svaki Estonac godišnje u prosjeku uštedi pet radnih dana. To je kao da svake godine dobijete dodatnu sedminu dana godišnjeg odmora.

Digitalna transformacija bilo koje zemlje predstavlja društvenu i bihevioralnu promjenu. Velike promjene ponašanja u društvu, poput prihvatanja elektrosnkog identiteta, ne može promovisati isključivo javni sektor – važan je i angažman privatnog sektora jer upravo oni pružaju većinu usluga koje ljudi svakodnevno koriste.

Ključ je izgradnja infrastrukture koja će privatnom sektoru biti od koristi i koju će zatim promovisati svojim korisnicima. Ključni pokretači biće banke, telekomi, komunalna preduzeća i sl.

Estonija gradi infrastrukturu nove generacije kako bi naše kompanije mogle izgraditi kvalitetnije i efikasnije poslovanje, a ljudi živjeli kvalitetnije i jednostavnije.

Bilo ih je puno poteškoća sa kojima se Estonija suočila tokom prelaska na digitalno okruženje i još uvijek ih ima. Većina ih je povezana sa brzim razvojem tehnologije i pristupom internetu. Treba spomenuti i regulativu te brzinu kojom se ona mijenja.

S obzirom na to da se sve više naših podataka prenosi u digitalni svijet, neizbježno je zapitati se što je sa bezbjednošću i zaštitom naše privatnosti. Osim toga, uskoro će na snagu stupiti i Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR).

Estonci vjeruju e-rješenjima i svakodnevno ih koriste. Gotovo se sve transakcije povezane sa državom obavljaju digitalno – izdavanje recepata, povrat poreza ili otvaranje preduzeća.

Prema Strategiji razvoja industrije informacionih tehnologija za period od 2017. do 2020. godine, srpska industrija softvera nalazi se između 30. i 50. mjesta na svjetskim listama što predstavlja možda najbolji rezultat srpske privrede u proteklim godinama. To je jedna od ocjena iz Analize uslova konkurencije na tržištu softvera i računarske opreme na teritoriji Srbije, koju je sprovela Komisija za zaštitu konkurencije.

Za potrebe analize identifikovana su dva relevantna tržišta u okviru šireg tržišta informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), tržište veleprodaje softvera i tržište veleprodaje hardvera (računara i računarske opreme). U Komisiji ocjenjuju da, IKT igraju najvažniju ulogu kako u proizvodnji i ekonomiji, tako i u svim ostalim sferama života pojedinca i društva u cjelini.

Izvozni prihodi od ovih usluga u periodu od 2008. do 2015. godine su utrostručeni, a prihodi od kompjuterskih usluga povećani su četiri puta. Podaci iz analize pokazuju da se godišnje u Srbiji otvori više od 200 IT firmi, a prosječna IT firma ima manje od deset radnika i godišnji prihod po zaposlenom od 80.000 evra.

Republički zavod za statistiku sproveo je u 2016. godini, po metodologiji Evrostata, dva istraživanje o upotrebi IKT.

Prvo istraživanje se odnosilo na domaćinstva i pojedince, a drugim su bila obuhvaćena preduzeća.

Podaci kažu da čak 99,8 procenata preduzeća u Srbiji koristi računar u svom poslovanju koliko ima i internet priključak.

Tehnologija je uveliko promijenila način na koji živimo, komuniciramo, radimo i obrazujemo se, a kako bi se ljudi bolje nosili s tim promjenama, pogotovo u poslovnom svijetu, potrebno im je omogućiti kontinuiranu i cjeloživotnu edukaciju. Više o tome na ovom linku.

Vrijeme tradicionalne edukacije i učenja koje bi ljudima omogućilo vještine koje će moći primjenjivati tokom cijelog života pripada prošlosti te se, zbog velikog napretka tehnologije, značajnih promjena i novih poslova ljudi trebaju fokusirati na konstantno obrazovanje tokom cijelog života koje bi pratilo te promjene i omogućilo im konkurentnost na tržištu rada.

Kada govorimo o tehnološkoj edukaciji, najčešće spominje kodiranje (čitaj razvoj softverskog koda), ali iako je ono "vitalna komponenta" IT edukacije, postoje brojne digitalne vještine koje ljudi mogu (trebaju ili čak moraju) naučiti i koje mogu primjenjivati u brojnim poslovima.

Gotovo polovica poslova u razvijenim državama danas zahtjeva poznavanje umjerenih digitalnih vještina i u budućnosti će se taj procenat sigurno povećavati tako da će ljudi biti primorani naučiti ih kako bi se mogli zaposliti ili ostati na trenutnim poslovima.